Ekonomski instituti jedino još mogu konstatirati kako je i njemačko gospodarstvo zapalo u dugotrajnu krizu kakva se nije vidjela desetljećima. „Godinama već teturamo iz jednog gospodarskog stanja šoka u drugi. Nakon svakog se pojavi nada, ali onda se i ona brzo guši ", rekao je Michael Grömling iz njemačkog Instituta za gospodarstvo (IW) u Kölnu prilikom predstavljanja ankete provedene među tisuću poduzeća.

Kriza je započela 2020. pandemijom korone i već je to izazvalo teške posljedice tvrtkama. Nakon što je pandemija prošla, prognoze za 2022. bile su optimistične, kaže Grömling. No rat u Ukrajini donio je novi udar, zajedno s naglim rastom cijena energenata. Tek što se počelo učiti živjeti i sa tim šokom, sad je došao i novi udarac: sve pozitivne prognoze za 2026. su pale u vodu nakon napada na Iran.

Duboka zabrinutost među direktorima

Konjunkturna anketa IW‑a, provedena među oko tisuću tvrtki iz industrije, uslužnog sektora i građevinarstva, donosi porazne rezultate. Četrdeset i tri posto poduzeća navodi da im poslovanje ide lošije nego prije godinu dana, a samo 14 posto svjedoči kako posluje bolje. Ali od optimizma nema ni traga: za ostatak 2026. znatno više tvrtki očekuje pogoršanje nego poboljšanje poslovanja. Anketa je provedena u ožujku, nakon početka rata s Iranom.

Dodatni razlog za brigu jest što 40 posto poduzeća planira smanjiti ulaganja što znači i da u dogledno doba neće biti bolje. Mnoge tvrtke namjeravaju smanjiti troškove rada. U industriji 37 posto ispitanih poduzeća planira ukidanje radnih mjesta, samo 14 posto planira zapošljavati. U uslužnom sektoru omjer je nešto blaži: 28 posto očekuje smanjenje, a 22 posto povećanje broja zaposlenih.

U krizi su nužne i reforme

„Bez presedana je ovaj čitav niz teških gospodarskih šokova koji se protežu kroz više godina", kaže Grömling. Posljednja kriza sličnog trajanja zabilježena je između 2000. i 2005. godine: počela je slomom burzovnih tečajeva nakon propasti mjehura stvorenog oko dot‑com tvrtki, ali i udvostručenjem cijene nafte na oko 30 dolara po barelu. U to je vrijeme kinesko gospodarstvo ubrzano raslo i naglo povećalo potražnju za naftom, što je onda dovelo i do naglog porasta cijene na svjetskim tržištima. Teroristički napadi 11. rujna 2001. dodatno su pogoršali gospodarsku situaciju.

Tadašnja njemačka vlada predvođena SPD‑om, odgovorila je na slabost gospodarstva i rast nezaposlenosti sveobuhvatnim strukturnim reformama poznatima kao Agenda 2010. „Kao i tada, i danas nam je potrebna fleksibilnija pravila na tržištu rada kako bi više ljudi moglo pronaći posao", kaže Grömling.

Osim toga, treba smanjiti troškove birokracije. Njemačka poduzeća zapošljavaju velik broj ljudi koji se bave isključivo ispunjavanjem složenih državnih propisa, a često su prisiljena plaćati i skupu pravnu pomoć. Takvi troškovi opterećuju produktivnost. „Kad je birokratsko opterećenje visoko, dobit pada, a cijene za kupce rastu - i to izravno slabi konkurentnost Njemačke", zaključuje Grömling.