Nakon što nije uspio postići konsenzus, predsjednik COP-a Andre Corrêa do Lago najavio je te planove kao dobrovoljnu inicijativu. Brazil će izvijestiti o napretku na sljedećem klimatskom summitu UN-a, COP31, kada će predati predsjedanje Turskoj, dok će Australija predsjedati pregovorima, piše The Conversation.

Zašto sada?

Ovi ciljevi proizlaze iz rezultata prvog globalnog pregleda napretka svijeta prema ciljevima Pariškog sporazuma, provedenog 2023. godine.

Na pregovorima COP28 u Dubaiju te godine postignut je dogovor o postupnom napuštanju fosilnih goriva te zaustavljanju i preokretanju krčenja šuma i degradacije šuma do 2030. godine.

Međutim, ostvarenje tih ciljeva ovisi o „pravednoj tranziciji", u kojoj nijedna zemlja ne smije biti zapostavljena u prijelazu prema niskougljičnoj budućnosti. To uključuje i „temeljni paket" javnih financija za prilagodbu klimatskim promjenama te za gubitke i štete. Ishod iz Beléma u tome je podbacio.

Šume trebaju hitnu zaštitu

Gubitak i degradacija šuma nastavljaju se prosječnom stopom od 25 milijuna hektara godišnje tijekom posljednjeg desetljeća, prema podacima Global Forest Watcha. To je 63 % više od stope potrebne za ispunjenje postojećih ciljeva zaustavljanja i preokretanja gubitka šuma do 2030. Ipak, klimatske obveze podnesene za COP u Belému i dalje su daleko od tog cilja.

U Izvješću o jazu u korištenju zemljišta za 2025. godinu, moji kolege i ja izračunali smo razmjere tog „šumskog jaza" - razlike između ciljeva za 2030. i planova koje države iznose u svojim klimatskim obvezama.

Pokazujemo da bi obveze podnesene do ovogodišnjeg klimatskog summita smanjile krčenje šuma za manje od 50 % do 2030., što znači da bi šume na gotovo 4 milijuna hektara i dalje bile posječene. Te bi obveze dovele i do degradacije šuma - smanjenja ekološke cjelovitosti šumskih područja - na gotovo 16 milijuna hektara. To je tek 10 % smanjenja u odnosu na sadašnje stope.

Zajedno, to znači očekivani „šumski jaz" od oko 20 milijuna hektara koji bi se do 2030. svake godine izgubili ili degradirali. To je otprilike dvostruko više od površine Južne Koreje.

Iako to naglašava neadekvatnost postojećih obveza, analiza se temelji na planovima predanima do početka studenoga 2025., kada je samo 40 % zemalja podnijelo ažurirane planove. Velike obveze podnesene tijekom COP31, poput onih Europske unije i Kine, ne mijenjaju ovu analizu.

Pozitivni pomaci u Belému

u Brazilu je pokrenut novi fond za očuvanje šuma pod nazivom Tropical Forests Forever Facility, koji je privukao obećanja u iznosu od 6,7 milijardi američkih dolara (9,9 milijardi australskih dolara).

Fond se usredotočuje na tropsku deforestaciju, glavni izvor emisija iz gubitka šuma. No ima i ključnu slabost: ograničeno praćenje degradacije šuma, što bi moglo omogućiti državama da primaju sredstva, a da pritom i dalje sječu primarne šume.

Fond će osnovati znanstveni odbor i planira u sljedeće tri godine revidirati pokazatelje praćenja, što pruža priliku za jačanje njegove sposobnosti zaštite tropskih šuma.

Na sastanku čelnika COP30 također je predstavljena povijesna obveza od 1,8 milijardi američkih dolara (2,7 milijardi australskih dolara) za potporu očuvanju i priznavanju 160 milijuna hektara teritorija autohtonih naroda i lokalnih zajednica u tropskim šumskim zemljama.

No globalno djelovanje na zaštiti šuma mora se proširiti i izvan tropa. U pogledu krčenja i degradacije šuma, zemlje globalnog sjevera odgovorne su za više od polovice globalnog gubitka šumskog pokrova u posljednjem desetljeću.