Još prije nego što Europska komisija danas (16. 12. 2025.) predstavi svoje prijedloge o odustajanju od zabrane motora s unutarnjim izgaranjem,  započela je borba za tumačenje tog poteza. Europski političar Manfred Weber iz stranke bavarskih demokršćana CSU već je proglasio kraj tzv. zabrane motora s unutarnjim izgaranjem, dok zastupnik Zelenih Michael Bloss očekuje „dokument dezorijentacije".

Pritom još uvijek službeno nije poznato koje će prijedloge Europska komisija točno predstaviti. Krajem prošlog tjedna procurila je informacija da institucija na čijem je čelu Ursula von der Leyen planira predložiti iznimke od zabrane motora s unutarnjim izgaranjem. Time bi briselska administracija otvorila put da se i nakon 2035. godine mogu registrirati nova vozila s tom tehnologijom.

Što je do sada poznato?

Prema dosadašnjim planovima, nova vozila koja se registriraju u EU od 2035. godine ne bi smjela emitirati klimatski štetan ugljikov dioksid. O tome su se 2022. godine dogovorili predstavnici država članica EU-a i Europskog parlamenta. Od tog bi se pravila sada moglo odstupiti i omogućiti iznimke. Dodatno emitirani staklenički plinovi morali bi, međutim, biti u potpunosti kompenzirani. U početku nije bilo jasno hoće li biti iznimaka i za klasična vozila na benzin i dizel.

Komisija je također željela razmotriti ulogu ekološki prihvatljivijih goriva poput biogoriva, kao i ulogu službenih vozila. Osim toga, posebno je Francuska tražila uvođenje obveznih navoda o udjelu proizvodnje unutar EU-a. Također bi trebala biti predstavljena i strategija za baterije.

Njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) pozitivno se izjasnio o najavljenoj promjeni smjera Europske komisije. Nedavno je naglasio da se temeljni klimatski ciljevi ne dovode u pitanje, ali da je za njihovo ostvarenje potreban drukčiji put. Prema procjeni vlade u Berlinu, Europska komisija će vjerojatno krenuti tim novim smjerom. Merz je istaknuo da će briselska institucija pritom imati punu potporu njemačke vlade.

Kako dalje?

Nakon što Komisija predstavi svoje prijedloge, na potezu su Europski parlament i države članice EU-a. Oni će ocijeniti reformu i mogu, ako to smatraju potrebnim, unijeti izmjene. Prijedlog mogu dodatno ublažiti ili pooštriti. Na kraju je potrebna odgovarajuća većina u obje institucije. Koliko će to trajati, još uvijek nije jasno.

Nedugo nakon što se europski političar Weber javno izjasnio o planovima Europske komisije, oglasio se i predsjednik CSU-a i bavarski premijer Markus Söder. Najavljeno povlačenje odluke Europske komisije, prema njegovu mišljenju, ne ide dovoljno daleko. Najava Europske komisije jest vrlo dobar signal, ali za njega je to tek prvi korak.

„Ublažavanje klimatskih ciljeva loše je za Europu kao gospodarsku lokaciju", kritizirala je predsjednica zastupničkog kluba Zelenih u Europskom parlamentu Terry Reintke i dodala: „Cik-cak politika stvara nesigurnost u planiranju." Slično se izjašnjavaju i ekološke organizacije.

Industrijski stručnjak Ferdinand Dudenhöffer iz Centra za automobilska istraživanja u Bochumu prognozira da će europska autoindustrija u konkurenciji s Kinom prije izgubiti nego dobiti na vremenu. Predsjednik Liberalne stranke FDP-a Christian Dürr zalaže se za potpuno ukidanje zabrane motora s unutarnjim izgaranjem. S druge strane, više se ekonomista izjasnilo protiv snažnog ublažavanja propisa.

Zabrana nepopularna među Nijemcima

Gotovo dvije trećine građana Njemačke podupire plan Europske komisije da ublaži pravila o zabrani motora s unutarnjim izgaranjem, pokazala je reprezentativna anketa ZDF-ova „Politbarometra". Prema rezultatima tog istraživanja javnog mnijenja, 63 posto ispitanika smatra da bi i nakon 2035. godine trebalo omogućiti registraciju novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem, poput benzinskih ili dizelskih vozila.