Nema sumnje, Hrvatska spada među nacije koje su poznate u svijetu upravo po svojim sportskim uspjesima. Medalje nogometaša na Svjetskom nogometnom prvenstvu, osvojeni teniski Grand Slam turniri, uspjesi rukometaša i vaterpolista na velikoj sceni. To su samo neki od podviga naših sportaša koji su globalno itekako cijenjeni.

Zbog takvih uspjeha interes za sportom u Hrvatskoj definitivno postoji. Mnogi odlaze na utakmice i navijaju, a ima i pregršt znalaca koji proučavaju utakmice i natjecanja na stranicama poput www.pepebet247.com, kako bi se zabavljali igrajući sportsku prognozu.

No, unatoč tome što se o njemu svaki dan piše u medijima, hrvatski sport svejedno se već desetljećima bori za preživljavanje. Postoje konstantni problemi s infrastrukturom, kao i s financiranjem sportskih kolektiva. To traje praktički od osamostaljenja naše države, a novi izazov za saveze i klubove pojavio se posljednjih godina, kada je stopa inflacije značajno skočila u Hrvatskoj.

Inflacija podiže troškove i odbija potencijalne sponzore

Otkad je Hrvatska uvela euro kao službenu valutu 1. siječnja 2023. godine, stopa inflacije dodatno je skočila i došla je na vrlo visoku razinu. Nije pomogla niti energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini, kao ni drugi globalni faktori koji dovode do rasta cijena i smanjenja vrijednosti novca.

Godišnja stopa inflacije u tom je razdoblju skočila iznad 10%, što je bilo značajno više od prosjeka u Europskoj uniji. Bile su potrebne dvije godine da se situacija stabilizira, no aktualni rat na Bliskom Istoku prijeti novim gospodarskim poremećajima.

Sve to itekako utječe na rad sportskih kolektiva, kao i na rad saveza. Ovo su neke od posljedica:

• drastično poskupljuju logistika i transport, kao i cijena energije,

• kamatne stope također rastu zbog inflacije, što dovodi do skuplje cijene zaduživanja,

• kupovna moć građana pak pada, a samim time i volja trošiti novac na ulaznice za sportska natjecanja,

• sponzori postaju oprezniji i paze kome daju svoj novac.

U takvim okolnostima postaje ključno na pravi način popularizirati vlastiti sport. Oni koji su u Hrvatskoj u tome uspjeli i dalje uspješno posluju i imaju obećavajuću budućnost. S druge strane, neki sportovi nikako da pronađu recept kako dosegnuti široke mase, a inflacija im dodatno otežava opstanak.

Nogomet ima moć prebroditi krizu, ostali sportovi se muče

Unatoč rastu stope inflacije i drugim gospodarskim izazovima, nogomet je u Hrvatskoj zadnjih godina u uzletu. Klubovi posluju bolje nego ikad, a tribine su vrlo dobro ispunjene. To možemo zahvaliti uspjesima reprezentacije, ali i rivalitetu najpoznatijih klubova - Dinama, Hajduka i Rijeke. Svakako pomaže i to što su hrvatski mladi nogometaši na visokoj cijeni pa su ih bogati klubovi spremni skupo platiti, što diže prihode HNL-a.

U toj priči inflacija nije imala pretjeran utjecaj na hrvatski nogomet, jer u pitanju je globalni sport, s milijardama zainteresiranih gledatelja. Između ostalog, prihodi klubova povećali su se zahvaljujući skupljim televizijskim pravima koja su važna i za HNL.

Međutim, ostalim hrvatskim sportovima inflacija dodatno otežava opstanak. Posebno se to osjeća u košarci gdje više nemamo klub koji se može ozbiljno nadmetati s najboljima u regiji. Rukomet se pak drži na reprezentativnoj sceni, ali klubovima nije lako zatvoriti financijsku konstrukciju. Isto vrijedi za odbojkaške, vaterpolske i hokejaške kolektive, unatoč pojedinim obećavajućim izuzecima, poput KHL Siska.

U individualnim sportovima rast cijena ima još negativniji utjecaj, jer teško je pokriti čak i osnovne troškove treniranja. Još se nekako drže olimpijski sportovi, jer država ima interes u njih ulagati. Ostali su ovisni o sponzorima, a njih nema mnogo zainteresiranih. Tu ključna postaje osobna promocija na društvenim mrežama. Oni sportaši koji su postali ambasadori uglednih brendova pronašli su način kako financirati svoju karijeru. Zato možemo reći da je rad na vlastitom imidžu i popularnosti najbolji lijek protiv izazova inflacije, kako za individualce u sportu, tako i za kolektive.