Udruga Prijatelji životinja uputila je službeni zahtjev Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva da se nakon 31. prosinca 2026. ne produljuju odobrenja za pridneno koćarenje te da se pokrene postupak njegova postupnog ukidanja i trajne zabrane. Iz Udruge naglašavaju da Hrvatska mora prestati odgađati učinkovitu zaštitu morskoga dna i slijediti europske ciljeve očuvanja morskih ekosustava. Traže i transparentnost svih postupaka kojima se uređuje budućnost koćarenja.

Javnost ima pravo znati kako se odlučuje o budućnosti našega mora

U Udruzi kontinuirano upozoravaju na štetne posljedice pridnenog koćarenja, metode ribolova pri kojoj se teške mreže povlače po morskom dnu oštećujući staništa i organizme koji ondje žive. Unatoč tome, ova razorna praksa i dalje se dopušta na velikim morskim područjima, uz povremena ograničenja.
Iz Udruge podsjećaju da je Europska komisija u Akcijskom planu EU-a za zaštitu i obnovu morskih ekosustava iz 2023. pozvala države članice da do 2030. postupno ukinu pokretni pridneni ribolov u svim zaštićenim morskim područjima. Posebno je istaknula potrebu zabrane takvog ribolova u područjima Natura 2000 koja štite morska staništa i vrste.

Prijatelji životinja smatraju neprihvatljivim da Ministarstvo i Vlada odlučuju o budućnosti zajedničkih prirodnih resursa bez jasnog obrazloženja ekoloških posljedica. Posebno upozoravaju na javno financiranje privremenih obustava ribolova pridnenim koćama. Takve mjere ne mogu zamijeniti trajnu zaštitu morskih staništa pa je potrebno otvoriti pitanje opravdanosti njihova dugoročnog financiranja.

Druge države već poduzimaju konkretne korake

Pojašnjavaju da pojedine europske države već poduzimaju konkretne korake. U Švedskoj je od 1. srpnja 2026. uvedena opća zabrana pridnenog koćarenja u zaštićenim morskim područjima, uz mogućnost iznimaka pod propisanim uvjetima. Grčka je zabranila pridneno koćarenje u dvama novim morskim nacionalnim parkovima, u Jonskom moru i južnim Cikladima. Velika Britanija pokrenula je postupak uvođenja dodatnih ograničenja pridnenog ribolova u 41 zaštićenom morskom području, koja obuhvaćaju približno 30 000 četvornih kilometara morskog prostora.

„Umjesto privremenih i parcijalnih mjera, Hrvatska treba slijediti ove europske primjere kako bi razvila dugoročnu strategiju zaštite morskoga dna prije nego što šteta postane nepovratna", ističu iz Udruge.

Uništavanje podmorja i kršenje Kaznenog zakona

Dodaju da je već znanstveno istraživanje iz 2017. upozorilo na ozbiljno smanjenje populacija morskih pasa i raža u zapadnom Sredozemlju i Jadranu te da se čak 85 % procijenjenih pridnenih ribljih populacija u Sredozemlju prekomjerno iskorištava. Prijatelji životinja zato upozoravaju da se zaštita područja ekološke mreže Natura 2000 ne smije svesti na njihovo formalno proglašavanje.

Naime, budući da je pridneno koćarenje izrazito neselektivna i znanstveno dokazano destruktivna metoda pri čemu u takvim mrežama mogu stradati i zaštićene morske životinje, među njima i morske kornjače, dupini i pojedine vrste morskih pasa, stradavanje zaštićenih vrsta ne može se tretirati kao slučajnost, već kao svjesna namjera i kazneno djelo uništavanja zaštićenih dijelova prirode ili uništavanja staništa.

„Neprihvatljivo je da se uništavanje morskoga dna i stradavanje morskih životinja smatraju prihvatljivom cijenom ribolova. Zaštita mora ne može se svesti na povremene zabrane i naknade za privremeni prestanak ribolova. Pozivamo Vladu i Ministarstvo da ne odgađaju nužne promjene, a građane da na www.zabranimo-koce.net potpišu peticiju za zabranu koća", zaključuju Prijatelji životinja.