Pitanje o tome kako naša inteligencija oblikuje naše političke i društvene stavove desetljećima je predmet znanstvenih istraživanja. Poseban fokus često se stavlja na muškarce, kod kojih su novije studije, poput one sa Sveučilišta Saarland u Njemačkoj, otkrile specifične obrasce povezivanja visokog kvocijenta inteligencije (IQ) i sklonosti liberalnijim, odnosno manje konzervativnim shvaćanjima.

Znanstveni podaci sugeriraju da muškarci s višim kognitivnim sposobnostima rjeđe zagovaraju tradicionalne vrijednosti i strogi društveni poredak. Ova se korelacija primarno odnosi na sociokulturalni konzervativizam, koji uključuje stavove o tradiciji, autoritetu i društvenim normama. Istraživanja ukazuju na to da visoka inteligencija korelira s većom otvorenošću prema novim iskustvima i manjom potrebom za kognitivnim zatvaranjem, što su osobine koje se često povezuju s liberalnijim svjetonazorima.

Zanimljivo je da se ova veza značajno razlikuje s obzirom na spol. Dok kod muškaraca studije bilježe jasniju negativnu korelaciju između IQ-a i konzervativizma, kod žena ta poveznica često izostaje ili je znatno slabija. To sugerira da na formiranje političkih stavova kod žena veći utjecaj mogu imati drugi faktori, dok kognitivna sposobnost igra specifičnu ulogu u oblikovanju muškog svjetonazora.Ipak, važno je razlikovati različite oblike konzervativizma:

• Sociokulturalni konzervativizam: Često pokazuje negativnu poveznicu s inteligencijom; osobe s višim IQ-om rjeđe podržavaju autoritarnost i etnocentrizam.
• Ekonomski konzervativizam: Ovdje su rezultati mješoviti. Neke studije čak ukazuju na to da inteligentniji pojedinci mogu biti skloniji fiskalnom konzervativizmu (podrška slobodnom tržištu i nižim porezima).

Znanstvenici naglašavaju da inteligencija nije "garancija" određenog političkog opredjeljenja. Postoje briljantni mislioci na oba kraja političkog spektra, a stavovi su uvijek oblikovani i kulturom, obrazovanjem te okolinom. Također, daroviti pojedinci (IQ iznad 130) često zauzimaju umjerene pozicije, izbjegavajući radikalizam na bilo kojoj strani.

Ukratko, veza između IQ-a i konzervativizma kod muškaraca nudi uvid u to kako procesuiramo informacije i donosimo odluke o svijetu oko nas. Inteligencija može biti alat koji nam pomaže preispitati naslijeđene norme, ali naši konačni stavovi ostaju rezultat složenog spoja biologije i životnog iskustva.